Fotografija.hr

Članovi Fotosekcije KSET-a Vas pozivaju na zajedničku izložbu analgonih fotografija naziva “Slučajne nemogućnosti” koje povezuje jedna tema – fobije ili snovi. Otvorenje je 20. svibnja 2012. godine u 17 sati, a izložbu je moguće pogledati do 12. lipnja.

Fotosekciju čine studenti volonteri koje isključivo volja i želja tjeraju da uče o fotografiji i to znanje prenose drugima. Posebno njeguju analognu fotografiju, razvijajući u tamnoj komori i održavajući jednosemestralni tečaj te jednodnevnu radionicu. Proizvod njihovog rada i volje pogledajte u prostorijama kluba KSET.

Turistička zajednica grada Crikvenice u suradnji s Fotosavezom Primorsko-goranske županije raspisuje natječaj na temu: “Najbolje turističke fotografije koje prikazuje rivijeru Crikvenica”.

Tema natječaja

Traži se najbolja turistička fotografija koja prikazuje Rivijeru Crikvenica u sljedećim kategorijama:

- događanja – manifestacije tijekom 2013. godine (na otvorenom i zatvorenom, fotografije sudionika programa, posjetitelja, atmosfere, tradicijskih detalja i ostalo)

- prirodne i kulturne ljepote (mikro i makro panorame – prirodne ljepote, plaže s i bez ljudi, ambijentalne, kulturna baština, trgovi, parkovi, šetnice, rive, zalazak sunca i ostalo)

- aktivan odmor – kopnene i morske aktivnosti s uključenim sudionicima (biciklizam, šetnja, trčanje, planinarenje, rolanje, vježbanje, razni sportovi na otvorenom (kopno i more) i zatvorenom, jedrenje, ribarenje, ronjenje, plivanje, kupanje i skakanje u more, veslanje i druge aktivnosti, gastronomija, noćne aktivnosti – zabava, ples, atmosfera i sl.), fotografije životinja u šetnji

- slobodna tema – osobni izbor fotografa s ciljem promocije Rivijere Crikvenica

Svi motivi moraju biti snimljeni isključivo na području Rivijere Crikvenica. Rivijera Crikvenica uključuje mjesta Jadranovo, Dramalj, Selce i Crikvenicu.

Više o natječaju na: http://fotosavezpgz.hr/fotonatjecaj-rivijera-crikvenica/

U subotu, 18. svibnja, u 12 sat, otvara se izložba ‘Gdje zaustaviti pogled?’ u Kuli Lotrščak  i fotografskaa izložba umjetnika Damila Kalogjere, koji će predstaviti svoje viđenje grada Zagreba. Kada se netom prije ili malo poslije pucnja topa točno u podne popnete na tornjić Kule Lotrščak pružit će Vam se pogled na čitav Zagreb. Gdje zaustaviti pogled? Što skriva 360 stupnjeva koliko se može obuhvatiti pogledom s najviše točke Gornjega grada? Na jugu uspinjača, Tomićeva i duguljasta Ilica, u daljini zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja bojom i dispozicijom podsjeća na finu bečku tortu, još dalje moderna vizura valjkastog nebodera Ciboninog tornja ili Zagrepčanke.

Pogled u lijevo, istočnije otkriva vrevu Trga bana Josipa Jelačića, kao i atraktivne zgrade NAME, dok se prema sjeveru prostire poviješću bremenit Trg sv. Marka do kojeg vodi Ćirilometodska ulica što se okomito nastavlja na Vranicanijevu. Zgrada Gradske vijećnice, crkva sv. Marka, barokna ljepotica crkva sv. Katarine, ali i Palača Dverce zasigurno su mjesta na kojima ćemo zaustaviti pogled.

Kroz tri etaže Kule pokušat ćemo započeti priču o Donjem i Gornjem gradu koji vjekovima traže nove načine komunikacije čineći dva pola zagrebačke svakodnevice: onaj užurbani, poslovni i gospodarski dolje, te onaj usporeniji, kontemplativniji gore na brežuljku Griču – mjestu muzeja, galerija, crkava i riznica, španciranja i fuliranja.

Na posljednjem će katu, u prostoru gdje se iza staklene pregrade nalazi čuveni top, započeti ciklus izložbi o Zagrebu kroz objektiv suvremenih fotografa koji u njemu žive. Svaki će autor kroz jezgrovitu fotografsku priču dati svoje viđenje grada. Ideja je da jedna fotografija ostane u fundusu Galerije Klovićevi dvori s namjerom da započnemo formirati zbirku fotografija sa jednom jedinom temom: gradom Zagrebom kojeg volimo i u kojemu živimo. Prvi fotograf koji će izlagati je fotograf Galerije Klovićevi dvori, poznati zagrebački umjetnik Damil Kalogjera. Kustosica izložbe je Petra Senjanović.

Ekvilib Institute, u suradnji s SPP Institute for the Promotion of Photography, pozivaju sve zainteresirane za sudjelovanje na međunarodnom fotografskom natječaju, na temu Globalni svijet: kroz objektiv ljudskih prava. Prijave su otvorene do 27. svibnja 2013.

Opća tema kojom se bavi natječaj je Prava u krizi?! Fotografija kao vizualni dokaz višestrukih utjecaja globalne krize na poštivanje, promociju i zaštitu ljudskih prava, s naglaskom na ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Natječaj promovira društveno odgovornu uporabu fotografije kao alata za zaštitu i promociju ljudskih prava te izražavanje kritičkih pregleda globalnih društvenih razvoja i procesa. Naglasak je postavljen na dokumentarnu fotografiju koja potiče kontemplaciju i raspravu, posjeduje snagu političke i društvene mobilizacije te unapređuje kritičko promišljanje globalnih razvojnih napora.

Sudjelovanje je namijenjeno i profesionalnim fotografima i drugim zainteresiranim pojedincima koji dijele viziju i strast za doprinošenjem pravednijem i uravnoteženijem globalnom razvoju te društveno odgovornom reprezentacijom globalnih razvojnih izazova.

Žiri:
- Jérôme Delay / glavni fotograf za Afriku, Associated Press, Francuska;
- Sarah Elliot / fotografkinja, dobitnica nagrade Global World 2011, SAD;
- Nataša Kuzmič / pučka pravobraniteljica za ljudska prava za Republiku Sloveniju;
- Anita Ramšak / PhD, Ekvilib Institute, Slovenija.

Kriteriji za ocjenjivanje radova:
- opći dojam i vrijednost fotografije za promociju ljudskih prava;
- tehnički izazovi, osobni stil i originalnost fotografskog pristupa odabranoj temi iz ljudskih prava;
- usklađenost s temom foto natječaja i inicijative Fotografija i ljudska prava.

Nagrada iznosi 1000 €, a dodjeljuje se za podršku idućeg autorovog projekta na temu ljudskih prava. Radovi odabranih finalista bit će izloženi tijekom lipnja 2013. u galeriji KUD France Prešern u Ljubljani te u drugim galerijama u Sloveniji, te na online galeriji Ekvilib Instituta.

Uvjeti:
- sudjelovanje je otvoreno fotografima starijim od 18 godina, iz svih dijelova svijeta;
- sudjelovanje je besplatno;
- autor može prijaviti pojedinačnu fotografiju (maksimalno 3) ili foto priču (minimalno 3, a maksimalno 6 fotografija);
- prijavljene fotografije moraju sadržavati jasnu poruku o ljudskim pravima;
- žiri pridržava pravo ne dodijeliti nagradu, a sve odluke žirija su konačne;
- primaju se fotografije isključivo u digitalnoj formi, u jpeg, png ili gif formatu (maksimalna kvaliteta), a veća str. fotografije mora biti minimalno 3000 piksela;
- ne primaju se fotografije koje su digitalno izmijenjene iznad standardne optimizacije, dozvoljene su minimalne preinake;
- uz svaku fotografiju potrebno je navesti: šifru kandidata, naziv fotografije ili foto serije te informacije o mjestu i vremenu snimanja fotografije (predati u formi šifra kandidata_naziv_mjesto_godina)

U Galeriji Fotokluba Split, Marmontova 5, u petak 17. svibnja 2013. godine u 20 sati bit će otvorenje izložbe fotografija “Duhovi Auschwitz-Birkenaua” (The Ghosts of Auschwitz-Birkenau) slavnog američkog fotografa Cole Thompsona, koji fotografira isključivo u crno-bijeloj tehnici.
Otvorenju će nazočiti autor koji posjećuje grad Split s obitelji. Nesvakidašnje fotografije iz logora Auschwitz i Birkenau nastale su 2008. godine tijekom autorovog jednodnevnog posjeta tim po zlu svjetski najpoznatijim koncetracionim logorima. Prije Splita izložba je bila postavljena u Simon Wiesenthal centru u Los Angelesu.

Cole Thompson

Drugo predavanje u sklopu projekta InterFoto održat će se 21. svibnja 2013. godine u 18 sati u Akvariju (Multiart centar/Kampus).

Foto galerija Siscia obscura, Gradska galerija Striegl i Francuski institut srdačno Vas pozivaju na otvorenje izložbe 100 x FRANCUSKA. Francuska fotografija od početka do naših dana autorice Sophie Schmit u petak, 17. svibnja 2013. u 19 sati u Foto galeriji Siscia obscura, I.K.Sakcinskog 2, Sisak.

Autorica izložbe je Sophie Schmit, povjesničarka umjetnosti, novinarka i kustosica, a izložba ostaje otvorena do 4. lipnja 2013.

Stotinu izloženih fotografija zanimljiv su i poticajan uvid u razvoj fotografskog medija od samoga njegova počela do danas. Izložene francuske fotografije predstavljaju sve presudne točke tehnološkog i koncepcijskog razvoja te posebne likovne discipline u umjetnosti od najstarijeg svjetlosnoga zapisa Nicèphorea Nièpcea iz 1826. godine pa do danas.

Od spomenute Nièpceove heliografije, kronofotografije Etinnea – Julesa Mareya iz 1883. i autokroma Etiennea Clémentela iz 1916. godine, neprekidno se skraćivalo vrijeme ekspozicije i povećavale mogućnosti izrade kopija, pa se fotografija počela koristiti u komercijalne, političko-propagandne i znanstvene svrhe. Majstori poput Mayer i Piersona ili pak Félixa Nadara bilježe kontinuirane društvene promjene toga doba, osobe, ali i zanimljive vizure Pariza i francuskog sela. Fotografijom se služe i bave znanstvenici i umjetnici, pa izložba tako obuhvaća i fotografske portrete velikana poput pisca Charlesa Baudelairea ili slikara Henryja de Toulousea Lautreca.

Fotografije velikih slikara poput Edgara Degasa i Pierrea Bonnarda svjedoče o bliskosti dvaju likovnih izričaja, a nadrealistički eksperimenti Mana Raya i Dore Maar zapravo ih sjedinjuju. Za svjetsku je povijest novinarstva značajan doprinos francuskih fotoreportera poput Janine Niépce i Sabine Weiss, modnih fotografa poput Franka Horvata ili pak novinskih foto-agencija poput Magnuma i posebice jednog od njezinih osnivača, velikoga majstora life fotografije Henrija Cartiera Bressona. Zaključujući 20. stoljeće umjetnici poput Valérie Belin ili Franka Perina ostvaruju slike ili pak instalacije transformacijama fotografskog medija.

Tekstualna interpretacija svakoga izloška i autora posebna je pak prilika za upoznavanje fotografskih tehnika, tema i shvaćanja u Francuskoj, ali i u svijetu općenito. O kontinuiranom i konstitutivnom utjecaju francuske fotografije na naše autore riječ je u tekstu mr. sc. Marije Tonković, povjesničarke hrvatske fotografije.

Povodom dana Hrvatske televizije, 15. svibnja, u Muzeju za umjetnost i obrt (u 19 sati) bit će otvorena tradicionalna izložba fotografija kamermana i snimatelja Hrvatske televizije.

Tema ove 15. po redu izložbe fotografija kamermana i snimatelja HTV-a je “svjetlo”, te će izložbu čiji se postav sastoji od 60 fotografija izrađenih u formatu 90 x 60 cm posjetitelji MUO-a moći razgledati do 22. svibnja 2013.

Izložba je prigoda da kamermani i snimatelji iskažu stvaralačku slobodu prezentirajući radove u mediju koji je temelj njihovog profesionalnog angažmana, u fotografiji koja je osnova svakog kadra. Organizatori izložbe su Damir Alter Matijević i Zoran Kovačević.

Otvorenje: 16. svibnja 2013. godine u 19 sati.

Mjesto: Fotoklub Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 7.

„Istarski kraji“ 5. samostalna izložba fotografija Kristiana Macinića

U sklopu multimedijalnog projekta „Brajde-Kartulina“ u porečkoj Istarskoj sabornici u četvrtak 16. svibnja 2013. godine svoje će radove predstaviti umjetnički fotograf, porečanin Kristian Macinić. Autor u ovom ciklusu predstavlja fotografije istarskih krajolika i motiva prošaranih nešto mističnijom i mračnijom atmosferom koja je ujedno i autorov prepoznatljiv izričaj.

Izložba je presjek radova koje autor predstavlja u knjizi koja prati nosač zvuka „Kartulina“. Ovaj album istarske zavičajne glazbe koji je snimila ženska vokalna skupina „Brajde“, prošlog tjedna je izašao u suizdanju diskografa Menart i Istra sub. Izazvan od autorice projekta, Đane Šegon da na svoj način interpretira 16 priča iz davnina koliko ovaj album donosi, Macinić na projektu radi gotovo godinu dana punim srcem i radoznalim okom. Putem ove glazbene razglednice on predstavlja Istru u nešto drugačijem svijetlu od uobičajenog, prikazujući ovaj prekrasan poluotok kao mjesto susreta tradicije i davno zaboravljenih krajolika.

Macinić je uz mnogobrojna priznanja u zemlji i inozemstvu, 4 puta izlagao samostalno i čak 30-tak puta na skupnim izložbama a ovih je dana nominiran kao finalista u kategoriji portretne fotografije na renomiranom rovinjskom fotografskom festivalu „Photodays“!

Otvorenje: petak, 17. svibnja 2013. godine u 19 sati.
Mjesto: Foto galerija Siscia obscura, I.K.Sakcinskog 2, Sisak

Izložba ostaje otvorena do 4. lipnja 2013

U organizaciji udruge Klika i Fotokluba Split u nedjelju je održan treći Split fotomaraton. Natjecanje je trebalo biti održano u subotu ali zbog kiše i velikog broja otkazivanja natjecatelja, organizatori su ga pomaknuli za dan poslije. Na fotomaratonu je sudjelovalo 70 natjecatelja od kojih većina u kategoriji do 18. god. Start je već tradicionalno bio na Voćnom trgu u 11 sati gdje su natjecatelji dobili prvi set tema.
Prva kontrolna točka bila je na prvoj vidilici na Marjanu, a druga u parku Emanuela Vidovića.

Teme ovogodišnjeg fotomaratona bile su:

• Buđenje
• 5 do 12
• Lude 80e
• Recept za sreću
• Cirkus
• Svi za jednoga, jedan za sve
• Kap po kap
• Glava u balunu
• Crno-bijelo
• Bonton
• Ispod površine
• Tišina

Pobjednike Split fotomaratona 2013. odabrati će Feđa Klarić, legendarni splitski fotoreporter i Jakov Prkić, fotoreporter agencije Cropix. Proglašenje pobjednika i izložba najboljih radova biti će sredinom lipnja u Galeriji fotografije Fotokluba Split.

Otvorenje: četvrtak, 16. svibnja 2013. godine u 19 sati.
Mjesto: Galerija fotografije Meraja Vinkovci, Vinkovci, Trg sv. Ilije i Vinka.

Katalog izložbe pogledajte ovdje.

Otvorenje: 16.05.2013. godine u 20 sati
Mjesto: Muzej Grada Šibenika

U Gliptoteci HAZU, u četvrtak, 16. svibnja, s početkom u 19 sati, otvara se izložba češkog fotografa Jana Saudeka – ‘U vrtlogu strasti’. Izložba ostaje otvorena do 9. lipnja. Jan Saudek savršeno je uspio preduhitriti svoje vrijeme. Stvarao je inscenirane fotografije znatno prije pojave vala inscenirane fotografije. Manipulirao je slikom odavno prije nego što je manipulacija došla u modu. Fotografirao je sam sebe davno prije nego što su to u svijetu počeli činiti protagonisti novog vala egzistencijalizma. Pratio je tijek vremena puno prije nego što je drugima to palo na pamet.

I nikad se nije prilagođavao ni onome što se upravo nosilo ni onome što je bilo poželjno. Uvijek je tvrdoglavo bio svoj, iako je zbog toga, osobito u totalitarnom političkom sistemu, teško trpio. Nikad nije bio podložan naručiteljima. Unatoč tomu što je za njega, slijedom iskustva židovskog djeteta koje je stradalo u ratu, materijalni imetak jedno od mjerila vrijednosti njegova rada.

To što svojom iznimnošću i uspjehom izaziva, bilo prividnu, bilo istinsku nesklonost psihički manje snažnih kolega, to je posve prirodno. Saudekov je osobni problem to što ga to ranjava. Čitavo Saudekovo djelo proizlazi iz vizije. Proizlazi iz čežnje za slobodom. Za drugim, svojim vlastitim svijetom, gdje se ispunjavaju svi ljudski snovi, strasti, užitci i tajne perverzije. Ono što je ponajprije provokativno na Saudekovim fotografijama -  to su ta pitanja ljudskoga identiteta. Budući da je riječ o veoma intimnom djelu, zapravo autobiografskom, jer Jan Saudek nikad nije fotografirao ništa drugo doli svoj život i svoj svijet, ono se razvija i mijenja sukladno razvoju i zrenju svoga autora.

Sve do kraja sedamdesetih njegove su fotografije emocionalno snažno slavljenje ‘ljudske obitelji’ – apoteoza ženskosti, muškosti, majčinstvu, očinstvu, djetinjstvu, ljubavništvu …Saudek je očaran preobrazbama odrastanja, privlače ga pitanja rođenja i smrti, dimenzije ljubavi i ljudskosti. U njegovim se fotografijama najjače emocije prožimaju s patosom i nježnim humorom. Tako tvori simbole obitelji čovjeka koji se teško mogu prevladati.(..)

(..) No, u novom tisućljeću u Saudekovu se djelu zatvara  zamišljeni  krug usuda ljudskoga života. I opet je tu nevinost, spoznaja, kušnja, grijeh, rođenje … i opet iznova i stalno u krug.
Čitav Saudekov opus veoma je intimnan i on sam je u njemu veoma ranjiv. Neprestano riskira da će se promatrač njegovih djela, što zbog nedoumice, puritanstva ili nerazumijevanja, naljutiti i – prasnuti u smijeh. I tog je rizika svjestan cijeli svoj život.

Ali koliko god njegove fotografije razmatraju najosjetljivije i najspornije strane ljudskoga postojanja, u cjelini su one moćno slavljenje ljudskosti. I upravo je to ono osobito, provokativno izazivanje ljudskosti, kojemu ništa što je ljudsko nije strano, a što Jana Saudeka čini posve jedinstvenom figurom suvremene fotografije. iz teksta Daniele Mrázkove

Šestu godinu zaredom, u organizaciji fotografskog festivala Rovinj Photodays nagrađuje se suvremeno fotografsko stvaralaštvo i autori čiji su radovi odabrani godišnjim natječajem u devet službenih kategorija. Na natječaj, raspisan početkom godine, pristiglo je ukupno 7500 fotografija.

Nominirane za godišnje nagrade, njih troje u svakoj kategoriji, birao je i ove godine međunarodni žiri u čijem su radu sudjelovali uspješni inozemni kustosi i stručnjaci za fotografiju, a koje je predvodila predsjednica žirija, ravnateljica Tehničkog muzeja u Zagrebu, kustosica, dokumentaristica i povjesničarka umjetnosti Markita Franulić.

- Ono što nas je svih pozitivno iznenadilo jest velik broj kvalitetnih fotografija i artikuliranih koncepcija pristiglih na natječaj – izjavila je ovom prilikom Franulić, dodavši da je selekcija bila teška i višekratna i iziskivala je posvećivanje pozornosti svakom autoru i fotografiji.

Očekivano, najveći odaziv autora bio je u kategoriji pejzaž, ali među najbolje plasiranima tu su se ipak našli Boris Hnatjuk (Samobor), Nikola Šerventić (Zagreb), Mario Pućić (Zagreb). Jednako popularna bila je arhitektura s nominiranima Mario Pućić (Zagreb), Ivana Planinić (Novi Zagreb – Istok) i Bojan Mrđenović (Zagreb). U kategoriji moda najboljima su se pokazali Nikola Predović (Zagreb), Maja Jokić (Zagreb) i Suzana Holtgrave (Pula).

Među nominiranim autorima, u kategoriji publikacije nalaze se Eikon studio d.o.o. (Pula), Nenad Šaljić (Split) i Luka Tomac (Popovača), a u kategoriji primijenjene fotografije Miljenko Bernfest (Zagreb), Romano Decker i Dejan Kutić (Zagreb) te Barbara Šarić (Zagreb). Dokumentarnu fotografiju zastupaju Igor Sitar (Zagreb – Gornja Dubrava), Mario Topić (Zagreb) i Dalibor Talajić (Rovinj). Troje autora odabrano je i u kategoriji akt/tijelo, Igor Popović (Pula), Nives Milješić (Zagreb), Iva Korenčić (Zagreb) te u kategoriji portret Kristian Macinić (Poreč), Dario Belić (Velika Gorica) i Nikola Šerventić (Zagreb). Među sedamdesetak prijavljenih umjetničkih koncepata najboljima su ocijenjene fotografije Bojana Mrđenovića (Zagreb), Nine Đurđević (Samobor) i Davora Konjikušića (Zagreb).

Radovi svih finalista bit će uvršteni u stalni fundus Muzeja za umjetnost i obrt te premijerno predstavljeni izložbom u sklopu završnice festivala, od 7. lipnja u Rovinju, gdje će pobjednicima biti uručena priznanja i novčane nagrade.

Dobitnik ovogodišnje nagrade za Životno djelo je priznati fotograf Josip Klarica. Retrospektivna izložba ovog međunarodno uspješnog fotografa bit će održana u sklopu festivala u Rovinju.

Posebna priznanja za doprinose u fotografiji bit će dodijeljena autorima koji su zadužili hrvatsku fotografiju svojim fotografskim i povijesno-umjetničkim radom, Zvonimiru Baričeviću i Miljenku Smokvini.

U sklopu završnice festivala održat će se niz radionica, stručnih predavanja, izložbi domaćih i svjetskih majstora fotografije.

Galeriju finalista i popis pohvaljenih autora po kategorijama pogledajte OVDJE.

U sklopu festivala podvodne fotografije u Baški „DIVE IN Baška“ pokrenut je natječaj kojim se bira najbolja fotografija snimljena u podvodnom ambijentu na lokaciji krčkog akvatorija.

DIVE IN – pravilnik natječaja

U zagrebačkoj Galeriji Kaj, Ilica 34, od 11. svibnja do 1. lipnja MARKO ERCEGOVIĆ predstavit će se serijom fotografija ‘’Slobodno mjesto’’ – snimljenom između 2008. i 2012. godine.

MARKO ERCEGOVIĆ predstavnik je mlađe fotografske generacije. Rođen 1975. u Dubrovniku. Diplomirao je na Odsjeku snimanja na ADU Zagreb. Bavi se videom i fotografijom. Živi i radi u Dubrovniku i Zagrebu.

Iz predgovora katalogu autorice SANDRE KRIŽIĆ ROBAN:
”Ercegović se u mnogim prizorima trudi postići dojam kao da je fotografija izrezana iz nekog ‘dokumenta’, kako sam kaže, fokusirajući se na odabrana mjesta i njihove osobitosti koje nije moguće zamijetiti iz drugog kuta. Ritam sjena i poneko očekivano svjetlo, poput onog zelenkastog što prodire kroz okomite proreze zavjesa jednog ureda u prizemlju, ili nadnaravno narančastog što se zaustavlja na granici podzemnog prolaza i stepenica na kojima prevladava sivilo svakodnevice, u potpunosti zaokupljaju srednje planove fotografija. (…)”

”Slobodna mjesta su metafore mogućnosti do kojih se ne dolazi, jer nas priječi ograda, jer je kasno popodnevno sunce prejako, jer je pučina u daljini pretamno plava i vrijeme je za odlazak. U zasjenjenim procijepima hodnika i pomalo zastrašujućim odrazima koje na pročelju zgrade ostavlja osvjetljeno stablo ne nailazimo na šansu za priče. Nema govora o prostoru iza, pored, ni ispred, nema mjesta za pripovijesti, kako se činilo na prvi pogled. Svjesni smo brzine događanja koja je mnogima omogućila oslobađanje, dok ostajemo podređeni zkonima svjetla koje osvjetljava prostor i vrijeme. Zahvaljujući njemu sposobni smo zamijetiti trajanje kao možda jedinu ‘konkretnu’ odrednicu Ercegovićevih slobodnih mjesta.”

U Salonu palače Sermage Gradskog muzeja Varaždin, u četvrtak, 9. svibnja, u 19 sati, otvara se izložba Josipa Klarice ‘Fotografije 1976. – 2011.’. Izložba je za razgled postavljena do 24. svibnja.

Josip Klarica u Salonu palače Sermage Gradskog muzeja Varaždin izlaže tridesetak fotografija, nastalih u razdoblju od 1976. do 2011. godine. Njegovi uraci, s mrtvim prirodama, portretima i pejzažima, svojevrsne su foto instalacije neobične koliko po metafizičkom konceptu, toliko još više i po samoj tehnici umjetnikova stvaranja. Klarica snima uglavnom ‘prastarim’ foto-metodama, među kojima je i camera obscura, ‘pramajka svih kamera’. Opisujući njegov opus, kustosica Nela Žižić u predgovoru kataloga izložbe osvrnula se na nepravednu zapostavljenost „starih“ tehnika snimanja, ističući kako je vrijednost analogne fotografije u njezinoj mogućnosti u pružanju autentičnog vizualnog iskustva, drukčijeg i nemjerljivog sa suvremenim digitalnim tehnologijama, kakve su u svojim doživljajnim dimenzijama i Klaričine fotografije.

Josip Klarica rođen je 1946. godine u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU), na katedri filmske kamere. Među predavačima su mu bili redatelj Miloš Forman i književnik Milan Kundera, a prijateljevao je i s fotografom Josefom Sudekom. Klarica je izučavao povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka, koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika njegova rada je korištenje fotoaparata 19. stoljeća, među ostalima, camere obscure i vlastite idealne replike prvog panoramskog fotoaparata, koji je konstruirao Friedrich von Martens 1845. godine u Parizu. Svoje negative Klarica isključivo kontaktno kopira. Dosad je samostalno izlagao u nekoliko uglednih muzeja i galerija u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi u Zagrebu.

Gradski muzej Varaždin

U sklopu razmjene kulturnih programa između Gradskog muzeja Varaždin i Muzeja grada Splita – Galerije Emanuel Vidović dosad je u te dvije ustanove održano nekoliko izložbenih projekata, realiziranih uz potporu Ministarstva kulture RH. Ovogodišnja suradnja obuhvaća gostovanje splitskog muzeja u Varaždinu s izložbom fotografija Josipa Klarice, dok će se potom varaždinski muzej u Splitu predstaviti izložbom Ljepote grafičke umjetnosti iz fundusa Galerije starih i novih majstora.

Josip Klarica u Salonu palače Sermage Gradskog muzeja Varaždin izlaže tridesetak fotografija, nastalih u razdoblju od 1976. do 2011. godine. Njegovi uratci, s mrtvim prirodama, portretima i pejzažima, svojevrsne su foto instalacije neobične koliko po metafizičkom konceptu, toliko još više i po samoj tehnici umjetnikova stvaranja. Klarica snima uglavnom „prastarim” foto-metodama, među kojima je i camera obscura, „pramajka svih kamera”. Opisujući njegov opus, kustosica Nela Žižić u predgovoru kataloga izložbe osvrnula se na nepravednu zapostavljenost „starih” tehnika snimanja, ističući kako je vrijednost analogne fotografije u njezinoj mogućnosti u pružanju autentičnog vizualnog iskustva, drukčijeg i nemjerljivog sa suvremenim digitalnim tehnologijama, kakve su u svojim doživljajnim dimenzijama i Klaričine fotografije.

Izložba Josipa Klarice za razgled je postavljena do 24. svibnja ove godine, a otvara se u četvrtak, 9. svibnja, s početkom u 19 sati. Ulaz za razgled je besplatan. Tijekom održavanja izložbe u varaždinskom muzeju organizirat će se edukativne radionice za učenike, koji će imati priliku izrađivati fotografije u tehnici camere obscure.

Anita Peričić

U utorak 7. svibnja 2013. godine u 19.30 sati, u Galeriji Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, otvorenje je izložbe Duality, autorice Sanje Baljkas. Izložba ostaje otvorena do 20 svibnja.

Iz kataloga:

Percepcija svijeta postoji na više razina, a dvije osnovne su svjesno i podsvjesno. Neke osobe čvrsto su ukorijenjene u stvarnosti i percepciji na svjesnoj razini, dok se kod drugih podsvjesna razina probija u svakodnevni život i kroz fotografski izričaj postaje mjesto gdje se miješaju san i java, a snovi se probijaju kroz opnu postojanja i ulaze u svakodnevni svijet. Takve osobe stvaraju fotografije koje su posljedica manjeg ili većeg utjecaja podsvjesnih vizija i snova, a njihove fotografije opisuju se kao nadrealizam.

Fotografije Sanje Baljkas funkcioniraju upravo na toj razini miješanja dvaju svjetova, u različitim odnosima. Izložba Duality (dvojnost) prikazuje nam dva svijeta ali i dvije teme, te uslijed “igre unutar igre” i samo ime izložbe dobiva dvostruko značenje. Prva tema “Manipulacije” proizlazi iz snoviđenja i karakterizira je potpun odmak od realnosti. Druga tema su “Portreti” koji su također prikazani na nekonvencionalan način, i u njima naznake drugih svjetova prodiru kroz krutu definiciju fotografije kao preslike stvarnog svijeta, parajući njezino tkivo na neočekivane načine. Ponekad je to samo nestvarna boja, ponekad futuristički izgled ili nesvakidašnja pozadina, a ponekad suptilna manipulacija sjenama koje nam sugeriraju da je to što vidimo na fotografiji samo izvanjski prikaz objekta koji u sebi krije potpuno drugačije značenje.

Izložbom “Duality” Sanja Baljkas otkriva nam da fotografija može funkcionirati na potpuno drugačiji način od uobičajenog, da mehanika medija nije uvijek ukorijenjena u krutosti objektivne slike i da mnogi prizori mogu imati promijenjeno značenje, ako si dozvolimo zaviriti u njih drugačiji način.

mr.sc. Damir Tiljak