Ako fotografiju promatramo, ne u turističkom smislu, već kao nešto što nas prisjeća na neke stvari, zanimljivo je istražiti koje su to fotografije, odnosno koji fotografski motivi. To sigurno nisu slike iz obiteljskog albuma.
Zanimljivo je kako fotografije s ljetovanja dosta brzo izblijede kao sjećanje. Ne čudi stoga činjenica da še kod nekih ljudi uopće više ne javlja potreba da ih ponovno pogledaju. Očito je njihov učinak najintenzivniji neposredno iza godišnjih odmora. To potvrđuje činjenica da ih kasnije rijetko tko i pogleda.
Možemo se upitati kako na fotografiju reagiraju pripadnici nekih plemena koji ranije nisu fotografirali, a ni gledali tuđe fotografije. Istraživanja su pokazala da su oni, primjerice fotografiju neke osobe, konkretno žene, doživljavali kao snimak njima neke aktualne živuće osobe.
Poznato je da ponekad neki čimbenici kao što su male dimenzije fotografije, tonsko i kolorističko bogatsvo na fotografijama, deformacije bliskih objekata, mali svjetlosni kontrast, predmeti na horizontu koji daju krivu informaciju o stvarnoj veličini predmeta, mogu otežati percepciju fotografija…
Životno iskustvo kod čovjeka stvara osjećaj nekih vizualnih konstanti, što je posebice bitno u fotografskom svijetu. Govorimo o: konstanti oblika, konstanti veličine, konstanti boje i konstanti svjetloće.
Još u razdoblju renesanse slikari (Battista della Porta, Giotto, oko 1558. godine) su rabili uređaj Camera Obscura koji je predstavljao preteču fotografskog aparata, a njima je pomagao pri slikanju perspektive. Taj se uređaj tijekom vremena usavršavao pa je običnu rupu kroz koju je padalo svjetlo uskoro zamijenila leća. Rabili su se različiti objektivi za
slikanje krajobraza ili za portrete. Rezultat je bila slika koja je tada umjetnicima poslužila kao skica za njihov likovni rad.
Kod fotografije dimenzija 9X13 cm i udaljenosti promatranja od ca. 50 cm, cijela fotografija nalazi se u području oštrine. Ne postoje nikakvi otežavajući ili smetajući elementi, pa stoga promatrač sada percipira i ono na što ranije nije obraćao pozornost, primjerice sjene. Kod fotografiranja u automatskom modu, mogu se međutim dogoditi neka iznenađenja. Zbog fenomena dubinske [...]
Sjećanje je skoro uvijek u slikama. Događaji su na fotografiji prikazani drugačije, s više detalja, nego što je to slučaj kada se o njima samo govori.
Započinje nova serija članaka o fotografiji u kojoj ćemo se baviti raznim pitanjima. Primjerice: kako se biraju fotografski motivi, što povezuje fotografa i fotografirane motive (osobe), što doživljavamo kod gledanja osobnih ili tuđih fotografija, kako se fotografijom postiže učinak promidžbe, odnosno kako fotografiranjem možemo unaprijediti svoj život, učiniti ga intenzivnijim…
Ljetovanje, godišnji odmori, doba je koje svaki fotograf želi trajno zabilježiti, te koliko je to fotografski moguće, prikazati i drugima svoje uživanje, mjesta i osobe koje je upoznao. Kad se pak vrati kući, upravo će fotografija funkcionirati kao podsjetnik na te dane.
Što je još potrebno znati, ako fotoaparatom želimo snimati i filmski?
U današnjem nastavku kolumne govorimo o ostalim aparatima na tržištu s napomenom da se situacija redovito mijenja, nadopunjuje, kako se pojavljuju novi modeli.
U nastavku pregleda i karakteristika digitalnih fotoaparata s mogućnošću video snimanja u ovoj “epizodi” nastupa Nikon.
Donosimo pregled i karakteristike digitalnih aparata s mogućnošću video snimanja. U ovoj “epizodi” nastupa Canon.
Krajem kolovoza mjeseca 2008. godine pojavio se na tržištu digitalni aparat Nikon D90 kojim je započela era rabljenja fotografskih aparata za digitalno (filmsko) snimanje…
Osim klasičnog fotografiranja, svakom autoru je vrlo bitno kako će prezentirati svoj rad, kako će privući pozornost gledatelja na neku fotografiju ili fotografije. Potpuno neovisno, govorimo li o izložbi, objavljivanju u nekoj knjizi ili u novinama, o fotografiji na internetu, ono što je uvijek neophodno je komunikacijska sposobnost: morate naime biti u stanju odabrati fotografiju koju želite predstaviti i osigurati uz nju sve dodatne potrebite informacije.
Boja u fotografiji danas je temelj organizacije slike. Ona je izuzetno važna za usmjeravanje pogleda promatrača. Zanimljivo je razmišljanje o boji kao jednom od izražajnih sredstava fotografije, o boji u funkciji, ali istodobno boji možemo pristupiti i kao samostalnom čimbeniku koji privlači pozornost na samu sebe, koja je autonomna.
Kad smo odredili što ćemo snimiti, eventualno s kojom svrhom, dakle zašto, javlja se pitanje kako, pri čemu je vrlo bitno izražajno sredstvo svjetlo.
Slika i okvir u kojem se slika nalazi u dobrom dijelu ovisi o svjetlu. To se međutim, često i zaboravlja. Sve se promatra tako, kao da je svjetlo nešto što se poradzumijeva, [...]
Krećemo u fotografiranje. Koje ćemo radnje provesti prije snimanja? Prvo moramo odlučiti koju ćemo tehniku rabiti, analognu ili digitalnu. Zatim slijedi razmišljanje – koji ćemo motiv snimati, ciljano ili ćemo “šetati“, (primjerice gradom) i jednostavno bilježiti ono što nam se čini fotografski zanimljivim.
Dilema koja muči mlade fotografe je odnos umjetničke i komercijalne fotografije. Kad se postavlja ovo pitanje, ne želi se reći da i komercijalna fotografija ne može biti umjetnička. To bi bilo pogrešno. Svakako je važan cilj izražavanja, fotografiramo li iz potrebe za izražavanjem ili stoga, što želimo da se promatraču dopadne ono što smo vješto fotografirali, pa će možda (preko fotografije) zaželjeti to i posjedovati.
I ovog puta BLUR vas upoznaje s inspirativnim i tematski raznolikim fotografijama i njihovim autorima iz različitih dijelova svijeta (iz Francuske, Hrvatske, Italije, Japana, Njemačke, SAD-a, Španjolske i Švedske).
FORUM
