Fotografija.hr

Pored slojeva i krivulja još je jedan parametar od velike važnosti za razumijevanje procesa snimanja, obrade i prezentacije digitalnih fotografija, a to su kanali boja. Miješanjem crvene, zelene i plave svjetlosti različitog intenziteta mogu se dobiti sve vidljive boje, a mješavina tih osnovnih boja u jednakim omjerima daje sive nijanse, ili ako je svjetlo jakog intenziteta dobit ćemo bijelu svjetlost (crnu dobijemo ako ugasimo svjetlo – op.aut.).

RGB sustav kanala po kojima se šeću naši pikseli jedan je od genijalnih principa koje su tehnolozi i dizajneri razvili na temelju ljudskog sustava percepciije boje. Gotovo je nevjerojatno da se sve boje, kontrasti i svijetlina koje možemo vidjeti izražavaju sa samo tri osnovne boje.

Svaka boja koju možemo vidjeti može se razložiti na mješavinu tri osnovne boje u različitim stupnjevima svijetline. Te tri osnovne boje su:crvena (engl. red – R), zelena (engl. green – G) i plava (engl. blue – B). Naše oči također imaju sustav osjetilnih tjelešaca koja su specijalizirana na tri osnovne boje i slika koju vidimo je produkt konstrukcije koju naš mozak proizvodi na temelju iskustva i ulaznih impulsa koje prima od oka. Na sličan način radi i digitalni fotoaparat. Na temelju crvene, zelene i plave slike (RGB) koje dobije od senzora procesor kroz ugrađene algoritme (iskustva) konstruira sliku koja se opet razlaže u RGB i zapisuje na memorijsku karticu kao RGB datoteka. Tu datoteku možemo obrađivati u računalu i gledati na monitoru koji opet koristi RGB i pomoću matrice koju posjeduje proizvodi prekrasne boje koje možemo vidjeti.

Bayer mozaik na senzoru digitalnog fotoaparata razlaže sliku na milione piksela koji se pretvaraju u tri kanala slike: crveni, zeleni i plavi.

Monitor od tri RGB kanala stvara sliku koja ima RGB strukturu i budući da se gleda s veće udaljenosti nego što je oko kadro prepoznati pojedinačne piksele, boje se miješaju i mi imamo iluziju prirodnih boja.

Uređaji poput digitalnog fotoaparata, monitora, mobitela i mnogih drugih koji imaju nekakve preglednike koji prikazuju boje, rade na jednostavnom aditivnom principu miješanja RGB kanala. Svjetlo osnovnih boja svojim miješanjem proizvodi sve ostale boje. Sustav radi vrlo efektno i do sada mu nitko nije odolio.

Da bi sustav bio razumljiv svim uređajima mora se prenositi po nekom dogovorenom obrascu, tj. jeziku. Najrašireniji je RGB model (brojčana metoda definiranja boja) ili prostor boja. Postoje i drugi modeli definiranja boja kao što su: L*a*b , CMYK, HSV, HSB, YCbCr i mnogi drugi. Nas trenutno interesira RGB, jer je to jezik koji razumiju svi uređaji kojima se služimo pri fotografiranju i obradi fotografija. Svaki model definiranja boja (engl. color model) ima i svoje načine (engl. color mode). Tako RGB model ima način sRGB (koji je najrašireniji i koji ima mnoge pod-načine, kao npr. sRGB IEC61966-2.1), a tu su još i Adobe RGB, ProPhoto RGB (koje koriste fotografi profesionalci) i mnoge druge.

Nakon snimanja i obrade, fotografija je zabilježena u nekoj datoteci u RGB modelu kodiranja boja. Boje su smještene svaka u svoj kanal i imaju svoj brojčani zapis. U 8 bitnom sRGB načinu RGB modela definiranja boja svaka osnovna boja može biti zabilježena u 256 nivoa. Npr. za čistu zelenu boju računalo mora upamtiti tri brojevne oznake: za R=0, za G=255 i za B=0, za 18% sivu R=128, G=128 i B=128 itd. To je nešto što je nama u obradi digitaliziranih i digitalnih fotografija nastalih digitalnim fotoaparatima od velike važnosti. Većina programa za obradu digitalnih fotografija ima mogućnost manipulacije s kanalima. Informacijama (slikama) u pojedinim kanalima može se manipulirati direktno ili preko miksera kanala (Channel mixer).

Mikser kanala

Mikser kanala ima veliku uporabu pri pretvaranju kolor fotografija u crnobijele fotografije. Prije svake pretvorbe potrebno je analizirati boje. Mnoge fotografije dobro izgledaju nakon obične pretvorbe u crno-bijelu fotografiju (Image>Mode>Grayscale), no ako su boje iste svjetline onda će se prikazati kao ista nijansa sive, kao što je slučaj na donjim fotografijama, gdje je obična promjena rezultirala plošnom fotografijom koja ne privlači osobitu pažnju. U mikseru kanala (Colors>Components>Channel Mixer u Gimpu; Image>Adjustments>Channel Mixer u Photoshopu) oslabljivanjem plavog kanala i pojačavanjem crvenog i zelenog kanala, dobio sam tamno nebo i naglašene rubove krošanja, što daje vrlo atraktivan rezultat.

Fotografija rijeke Mure nije neki osobito dinamičan prizor, kao što nije ni rijeka Mura u to doba godine u selu Križovec u Međimurju. Možda bi pretvorba u crno-bijelu fotografiju dala zanimljiv ugođaj?

Obična pretvorba nije proizvela nikakav uzvik oduševljenja. A što kaže mikser kanala?

Ovo je već bolje. Puni opseg, zanimljivi kontrasti – u velikom formatu čujem i Vltavu od Smetane. Gotovo infra-crveni efekt postignut je oslabljivanjem plavog kanala i pojačavanjem zelenog i crvenog.

Kod upravljanja promjenama preko miksera kanala potrebno je odabrati izlazni kanal (Output channel) na kojega djelujemo. Budući da je nebo plavo i ja sam ga želio maksimalno potamniti odabrao sam manipulaciju u plavom kanalu. Korekcije crvenog i zelenog kanala imaju pozitivne vrijednosti da se nadomjeste svijetli pikseli iz plavog kanala koji su potamnjeni.

Pravilo miksera kanala je da se posvijetljivanjem kanala pojačava boja tog kanala, a potamnjivanjem se pojačava komplementarna boja. Crvenoj je komplementarni par cijan (zeleno-plava), zelenoj je komplementarni par magenta, a plavoj je komplementarni par žuta.

o

(nastaviti će se)