Fotografija.hr

Iako nema preciznost alata Krivulje (Curves), jedan od najčešće korištenih alata za podešavanje svjetline, kontrasta i tonalnog raspona u svim programima za obradu fotografija je alat Nivoi (engl. Levels). Jednostavan je za uporabu jer na pregledan način preko histograma i sučelja s klizačima pojednostavljuje podešavanje svih parametara.

Alat Nivoi – Levels služi za usklađivanje tonalnih nivoa. U digitalnoj fotografiji sve boje imaju neku tonalnu vrijednost, tj. nivo svijetline. U RGB modelu boja promjenom svijetline crvene, zelene i plave boje dobivamo sve boje koje vidimo. Nivo svijetline se u programima za obradu fotografija izražava brojevima od 0 do 255 (to je zbog 256 nivoa 8 bitne dubine boja s čime je započela digitalna obrada fotografija. Danas se radi i u 16 i 32 bitnim dubinama boja, i njihove vrijednosti možete vidjeti u Photoshopu u panelu Info)  Mnoge fotografije izgledaju najbolje i na monitoru i na papiru kada koriste puni tonalni raspon od crne do bijele (0 – 255). Izuzetak su fotografije magle ili sličnih ugođaja, ali neke fotografije kontrastnih scena mogu imati tonalni raspon kao fotografije kroz maglu. Izgledom podsjećaju na blijedu, ispranu, beživotnu fotografiju koju je načeo zub vremena. Takve fotografije najbolji su kandidati za isprobavanje kako radi alat Nivoi - engl. Levels.

Fotografije koje su slabijeg kontrasta obično imaju histogram kao što je ovaj na slici, koji nema popunjene neke dijelove. Želimo li takvim fotografijama uliti malo života, u dijaloškom okviru alata Nivoi - Levels to je lako izvesti. Povlačenjem lijevog klizača (trokutića) crne točke u desno tonovi 36. nivoa postaju 0 (crni), a povlačenjem desnog klizača bijele točke u lijevo, tonovi 221. nivoa postaju bijeli (nivo 255). Na kraju još po želji podešavamo svjetlinu srednjih tonova (u mom primjeru 1,34).

Ako pomičemo klizače da bi pojačali kontrast i proširili tonalni raspon blijedih fotografija, program za obradu fotografija će razvući postojeće tonalne nivoe na cijeli tonalni raspon. Ako je fotografija u 8 bitnoj dubini boje, histogram koji je nastao pri pojačavanju kontrasta pokazuje nedostatke pojedinih nivoa* (bijele okomite linije između crnih linija). Ti nedostaci mogu izazvati posterizaciju u područjima finih tonalnih prijelaza. Želimo li raditi velika povećanja, tonalne korekcije pri kojima se ulazna bijela i crna točka pomiču prema suprotnim krajevima bolje je raditi s datotekama koje imaju 16 bitnu dubinu boje, jer se posterizacija neće pojaviti pri pretvorbi u 8 bitnu boju sRGB sustava.

Kako radi Nivoi – Levels alat

Dijaloški prozor Levels alata kod Gimp-a ima nekoliko cjelina (dijaloški prozori su slični i rade prema istom načelu kod svih programa za uređivanje fotografija). Dvije najvažnije cjeline su Ulazni nivoi i Izlazni nivoi (to je kao i kod dijaloškog prozora Krivulje – Curves alata, samo što su u Krivulje - Curves alatu ulazni i izlazni nivoi postavljeni tako da tvore graf). Dio Svi kanali ima komande koje podešavaju nivoe u svim RGB kanalima odabirom kapaljki i dijelova fotografije koji su reprezentativni za crnu, sivu i bijelu točku. Siva kapaljka služi za brzo podešavanje balansa bijeloga (WB) u slučaju da fotografija pati od prevladavajućeg tona.
Nivoe je moguće transformirati u svakom pojedinom kanalu neovisno od drugih kanala, što daje zanimljive efekte ili poboljšava balans boja.

Ulazni nivoi

Ulazni nivoi su prikazani kao siva skala s trokutastim klizačima, čijim pomicanjem se proizvoljno pomiču crna, (nivo 0) bijela (nivo 255) i siva (nivo 128) točka. Parametri crne i bijele točke mogu se i brojčano unijeti u pripadajuće okvire podno klizača, ili odrediti pripadajućom kapaljkom, direktnim klikanjem određene zone na fotografiji.

Položaj klizača crne točke označava nivo do kojega će svi nivoi lijevo od klizača biti crni, a  položaj bijelog klizača označava nivo od kojega će svi nivoi desno od klizača biti bijeli.

Lijevi isječak dijaloškog okvira prikazuje pomak sivog klizača na 180. nivo (gama 0.40). Nakon pritiska na OK taster nivoi početne fotografije od 0 – 180 postati će nivoi od 0 – 128 u rezultantnoj fotografiji. Program je vrijednosti 52 nivoa pribrojio susjednim nivoima, jer je 180 nivoa sažeo u 128 nivoa. Rezultat je tamnija slika,  jer su neki svijetliji nivoi mapirani (prevedeni) u tamnije. Pri tom je svijetlijim nivoima oduzeto 52 nivoa i preostalih 76 nivoa razvučeno je po svijetlijoj polovici sive skale (od 129. do 255. nivoa). Pojavile su se rupe u histogramu koje pokazuju nedostatak informacija.

Sivi klizač na sredini sive skale ulaznih nivoa označava nivo 128. Pri otvaranju Nivoi – Levels dijaloškog okviru uvijek je na centralnom položaju i nosi oznaku 1.00, a ne 128. To je stoga što se pomicanjem bijele i crne točke “srednje” siva uvijek smješta između njih na istoj udaljenosti od jedne i druge. Sivi klizač služi za podešavanje svjetline sivih tonova (tzv. gama krivulja). Gdje god na tonalnoj skali ulaznih nivoa premjestimo sivi klizač on određuje točku 128. nivoa kod završene pretvorbe nivoa (mapiranje nivoa). Njime se određuju proporcije tamnih i svijetlih dijelova fotografije glede nivoa 128. (srednji ton). Ako mu je brojčana oznaka 1.00 znači da je nivo 128 na sredini između bijele i crne točke. Ako je manji od 1.00, npr 0.40 znači da se distribucija svijetlijih tonova sažima, a tamnih rasteže, pa je fotografija tamnija, a ako je broj veći od 1.00 fotografija će biti svijetlija.

Ulazni nivoi imaju i histogram. Histogram nam može pomoći pri određivanju nivoa do kojega treba vući klizače za “rezanje” nivoa (engl. cliping). Režu se svi nivoi koji nemaju nikakvihinformacija, osim u specifičnim slučajevima, kao npr. fotografija magle ili izmaglice, fotografije mjeseca itd.

U Photoshopu je moguće precizno odrediti rezanje (engl. clipping) kod povlačenja klizača za podešavanje pritiskom na Alt tipku. Čim se počinju pojavljivati kontrastni pikseli (kod povlačenja crnog klizača crni pikseli, kod povlačenja bijelog klizača bijeli pikseli) to je znak da je rezanje slikovnih podataka započelo, pa je potrebno vratiti klizač do točke gdje se još ne pojavljuju kontrastni pikseli.

Izlazni nivoi

Izlazni nivoi imaju klizače za crnu i bijelu točku. Njima se određuje koji će biti ukupni raspon izlazne tonalne skale, tj. ono što će sadržavati datoteka na izlazu. (npr. za ispis na pisaču). Ponekad je potrebno suziti tonalni raspon izlaznih nivoa jer neki pisači imaju manji raspon (gamut) od sRGB sustava. Raspon se ne sužava u bijelom području ako su na fotografiji prikazane točke visokog sjaja (kromirane površine, sunce itd.), jer bi se na tim mjestima mogle pojaviti sive mrlje, a ne bjelina papira.

Svi kanali

U dijelu Svi kanali nalaze se tasteri: Auto za automatsko podešavanje nivoa u puni opseg (ova automatika rasteže zasebno nivoe svakog kanala (RGB), pa ponekad daje čudne rezultate); kapaljka za crnu točku kojom možemo selektirati piksel na fotografiji za kojega želimo da odredi nulti nivo, tj. crni prag; kapaljka za sivu tj. neutralnu točku kojom popravljamo balans bijeloga (kapaljku koristimo samo kada je na fotografiji nešto za što znamo da ima neutralni (sivi) ton (bijela/siva/crna odjeća, sivi metali, sivi namještaj,  asfaltirani put i tome slično); i kapaljka za bijelu točku kojom možemo selektirati piksel na fotografiji za kojega želimo da odredi 255. nivo, tj. bijeli prag. Kapaljke se koriste tako da se klikne na njihov taster i zatim se klikne na odabranu točku na fotografijii. Pri tom se bijela/siva/crna točka automatski pomiče na nivo kojega ima piksel kojega smo selektirali klikom (u svim RGB kanalima zasebno).

Nivoi ili Krivulje (Levels vs. Curves)

Odluku odabira alata pomaže nam histogram. Ako je histogram lijepo popunjen od 0 – 255 kao na donjem primjeru br. 1, a fotografija svejedno djeluje mlitavo, za pojačanje kontrasta primjeniti ćemo S-krivulju u alatu Krivulje – Curves, koji će sačuvati položaj crne i bijele točke (0 i 255) na njihovim nivoima i  rezultat je puni tonalni opseg.  U slučaju “siromšnog” histograma kao što je na primjeru br. 2, možemo primijeniti pojačavanje kontrasta alatom Nivoi – Levels.
Alatom Krivulje imamo potpunu kontrolu nad lokalnim kontrastima (npr. moguće je pojačati kontrast samo od 128. – 156. nivoa), što se alatom Nivoi ne može napraviti. Krivulje mogu sve što mogu Nivoi, ali Nivoi ne mogu sve što mogu Krivulje. Ja radije koristim krivulje, jer mi omogućuju potpunu kontrolu u radnom procesu.

Svaka promjna kontrasta dovodi do mijenjanja histograma (zamjene pojedinih tonskih vrijednosti  nekim drugima ili njihovo brisanje i osiromašenja podataka u tim tonalnim vrijednostima. Za veće formate i kvalitetan ispis sve promjene na fotografijama najbolje je raditi u većoj dubini boje. To znači pretvorbu RAW datoteke u 16 bitni TIFF. Ako je potrebna dodatna obrada može se obaviti u Photoshopu ili Corel Photo Paintu (Gimp još ne radi s 16 bita). 8 bitne datoteke mogu se u Photoshopu ili Corel Photo Paintu prebaciti u 16 bitne i nakon obrade vratiti u 8 bitne i histogram neće prikazati nedostatke pojedinih kanala, što znači da dublji prostor boja čuva podatke od degradacije.

*U analognoj fotografiji možemo neku tonalnu vrijednost izraziti kao 35,78956749. U digitalnoj fotografiji su tonalni nivoi točno definirani cijelim brojevima. U digitalnoj fotografiji ta bi tonalna vrijednost dobila oznaku 35 ili možda 36 – ovisno o algoritmu preko kojega podatak mora proći. Svi senzori u digitalnim fotoaparatima su analogni uređaji. Senzorima su pridodani analogno/digitalni (A/D) pretvarači, koji analogni signal prevode u digitalni podatak, a taj podatak se izražava cijelim brojem, pa u digitalnoj fotografiji broj nijansi ovisi o dubini boje koja može biti npr. 8 bitna ili 10 bitna ili 12 bitna itd.
8 bitna (1 bajt) dubina boje ima 254 nivoa sivih tonova između čisto bijele i crne, što je sve zajedno 256 nijansi u jednom kanalu. Tri kanala 8 bita RGB daje 256 x 256 x 256 = 16.777.216 nijansi, u 10 bita 1.073.741.824 nijansi, u 12 bita 68.719.476.736 nijansi.

Sustavi s 8 bitnom dubinom boje imaju 256 nivoa koji se protežu od 0 (crno) do 255 (bijelo). Budući da su nivoi precizno definirani, proširenje nekog uskog tonalnog raspona (npr. 67 – 155) na puni tonalni raspon (0 – 255) proizvest će “rupe” u nekim tonalnim vrijednostima. “Rupe” u tonalnim vrijednostima su mjesta bez podataka. Na fotografijama koje nemaju fine tonalne prijelaze te “rupe” neće biti zamjetljive. Na fotografijama i ilustracijama koje imaju fine tonalne prijelaze (ljudsko lice, plavo nebo) te “rupe” će se vidjeti kao oštri prekidi u tonalnom prijelazu. Takva pojava se naziva posterizacija. Da bi se to izbjeglo potrebno je fotografiju prije obrade prebaciti u 16 bitnu dubinu boja (što je moguće u Photoshopu (Image>Mode>16 bit) i Corel Photo Paintu (Gimp ne podržava 16 bitnu dubinu boje).

o

(nastavlja se)