Fotografija.hr

Kad se promatra neka fotografija, ono što prvo zamijetimo je kompozicija – namjerni sklad ili nesklad. Koliko je fotograf svjestan kompozicije pri fotografiranju ili to uočava tek kad vidi snimljenu fotografiju potpuno je nevažno. On vjerojatno ima “oko” za kompozicijska rješenja, te o tome ne razmišlja. To je dio njegove nadarenosti, dio njega, njegove stvaralačke osobnosti.

Mi ćemo, međutim, sada učiti na odabranim primjerima poznatih hrvatskih majstorica i majstora, pokušati ćemo nešto reći o kompoziciji na njihovim fotografijama.

.

Ivan Kovač

Odlična fotografija, oštri portret u prednjem planu, neoštra ženska osoba u drugom planu. Između njega i nje postoji poveznica u dijagonalnoj liniji, iako muškarac gleda u svom smjeru.

.

Ivan Pervan

Fotografija koja plijeni svojom slikovitošću. Kompozicija koju odlikuje svjetlosno – koloristički sklad (posebice svijetli prednji i stražnji plan, plava boja u pozadini).

.

Đuro Griesbach

Ritam u slici glavnog motiva (prozori – o kako često snimani!), zatim pozadine (krova), k tome kut snimanja u identičnoj funkciji (dijagonalni raspored). Riječ je o onome što se u fotografiji naziva  jedinstvo sadržaja i forme. Sačuvana je grafička struktura.

.

Ivan Posavec

Praznina trga (dan pogreba Josipa Broza). Dok bi se inače ovakav kompozicijski pristup, pola slike bez ičega smatralo grješkom, u ovom slučaju to upravo odgovara temi, te nam pokazuje kako je kompozicija u službi teme.

.

Jasenko Rasol

Upravo simetričnost (dječak smješten između dva plakata koji viri kroz prorez) fotografiji udahnjuje stanovitu apsurdnost, ali istovremeno i simpatičnost. Kad lik ne bi bio na tom mjestu, draž bi se fotografije sigurno izgubila. Odnos boja je harmoničan i skladan. Ni jedna boja ne iskače i ne narušava sklad, a ujedno je izbjegnuta opasnost šarenila.

.

Erika Šmider

Primjer klasične fotografije, a time i klasične kompozicije. Sve je na svom mjestu, korektno, ničeg nema suvišnog. Dodatna vrijednost je, zbog snijega, grafički učinak. Gledajući kompoziciju snijeg je malo i pomogao, jer je prekrio, pretpostavljamo i ono što bi inače smetalo sada uspostavljenom skladu.

.

Maja Strgar – Kurečić

Dobro odmjeren odnos svjetla i sjene (bijelog i crnog), odlična i motivu prilagođena laboratorijska obrada, kompozicija bez zamjerke.

.

Sandra Vitaljić

Modna fotografija kojoj je uz svjetlo glavna odlika kompozicija. Autorica je znalački s mjerom i ukusom hrabro ?rezala” glavu modela, ali je proporcionalno isto učinila s nogama i leđima, čime je osoba dobro uklopljena u okvir i čini zatvorenu kompoziciju.

.

Krešimir Mikić

Širokokutnik i zum (zoom)

Širokokutnik je objektiv velikoga vidnog kuta, velike žarišne duljine i velike dubinske oštrine (oštri su svi planovi fotografije od prednjega do pozadine). Njime dobivamo fotografije koje možemo okarakterizirati dubinskim. Perspektiva je naglašena, prostori izgledaju daleko dublji, prostraniji i veći. Naglašene greške u perspektivi rezultiraju time što su prednji planovi izobličeni (deformirani) i što se doimaju znatno većima nego što su to u zbilji.

(više…)

U nastavku teksta o objektivima, bitno je još spomenuti važnu karakteristiku svakog objektiva, a to je svjetlosna jakost objektiva. Svaki objektiv naime ima najveći otvor objektiva – blendu, kada propušta najveću količinu svjetla na film ili neki drugi nosač slike. Što je taj početni otvor veći (manji broj) moguće je snimanje u lošijim svjetlosnim uvjetima, jer je taj objektiv “svjetlosno osjetljiviji”.

(više…)

Na prvim fotografijama možemo lako uočiti da reprodukcija s obzirom na perspektivu dosta odstupa od onoga što vidimo svojim očima. Tako, primjerice, ako na nekoj ranoj fotografiji, usporedimo ono što smo vidjeli na slici sa stvarnom situacijom, uočit ćemo jasne razlike međusobnih odnosa primjerice ulaznih vrata, krovišta i dvorišta na fotografiji i u zbilji.

(više…)

Kad govorimo o okviru u fotografiji ili filmu, tada mislimo na ekran, monitor kod elektroničkih medija, na sliku koja se nalazi unutar okvira (ekrana) ili tražila. Valja ukazati na razliku između izreza (granica između prizora u vidnom polju i prostora izvan vidnog polja) i okvira (granica između fotografske slike i okoline).

(više…)

Što je fotografija?

Pod pojmom “fotografsko” govorimo o fenomenu koji pripada vizualnom opažaju ili doživljaju gledatelja, a podrijetlo mu je u fotografskom prikazu.

Primjerice vrata u nekoj prostoriji bez nazočnosti fotografskog aparata ne pripadaju fotografskom, ali kad se prema njima usmjeri fotografski aparat, to postaje nešto “fotografsko”, s time da se kod samih vrata ništa ne mijenja s obzirom na fizičku predmetnost.

(više…)